BASF SE i bin ripotim 17 pesen bilong winmani long 2 pesen jam long sels bilong fiskal 2018.
Taim ol reveniu i go antap long 1 bilion yuro long wanpela auns long las yia, ol reveniu (bipo ol spesel samting) i pundaun long $7.3 bilien long $8.6 bilien long 2017.
Kampani i tok dispela go daun moa yet long wok bilong ol kemikel divisen bilong em, we i bin kamapim samting olsem 2/3 bilong olgeta reveniu i go daun.
Ol winmani bilong kampani i bin pundaun tru long namba tu hap bilong dispela yia. Ol Margin long 2018 tu i bin daunbilo long ol i bin ting —2}}
Long sotpela tok, 2018 i bin wanpela hatpela yia bilong global ekonomik na jiopolitikel divelopmen, na tu wanpela yia bilong tred konflik. BASF i tok, moa yet long otomotiv indastri, Arths em i bikpela BASF kastoma indastri.
Moa impoten, BASF i tok olsem "bikpela daunbilo" long diman bilong ol kastoma bilong Saina i bin kirap long ol tred kros namel long Yunaitet Stets na Saina.
"Mipela i kisim ol dispela salens. Yusim nupela koporet strateji bilong mipela, mipela bai yusim 2019 olsem wanpela yia bilong senis long strongim," CEO bilong BASF, Martin Broudmiller.
Volium i go daun long ol pefomens prodak seksen{{0}’ Long las yia, bikos long liklik wara level bilong Rain, kemikel "volium" tu i go daun.
"longpela tru wara i daunbilo tru i save afektim tu dip bilong wara. Long planti hap bilong namba tri na namba foa kwata, ol siping saplai bilong ol raw materiel i bin stop i bin stop." "Kampani i bin luksave long dispela.
Olsem na, yutilisesen bilong em i mas go daun. Dispela i bringim 2018 risal i kam klostu long $284 milien.
Kampani i wok long go het yet long stretim gen dispela wok i bin stat long stat bilong dispela yia long stretim gut wok bilong dispela wok bung bilong dispela namba .
"Long pinis bilong namba tri kwata, olgeta proses bai pinis. na bihain samting olsem 20,000 ko-wokman bai stap klostu long ol kastoma bilong mipela,", em i tok{4}}
Ol senis long ogenaisesen i bin bagarapim ol eria olsem risets na divelopmen, enjiniaring, saplai sen, prokumen, human risos, infomesen sevis, na envairomen, helt na sefti.
Taim em i givim toktok long dispela invesmen plen i no long taim i go pinis long Saina, em i tok Saina em i wanpela "ki maket" bilong Esia na wol, na long olgeta kemikel indastri.
"Dispela em i as na mipela i mas stap insait long gro bilong bikpela kemikel maket bilong wol,". Em i tok moa=.
Long Janueri, CNOOC i bin sainim wanpela fremwok agrimen wantaim Ministri bilong Kemikel Indastri long wokim wanpela $10 bilien kemikel plent long Saina.
Kampani i wok long go bikpela tu long India. Kampani i bin sainim wanpela memorandum bilong kliagut i no longtaim i go pinis wantaim ADB long stadi long wanpela US $2.3 bilien Akrilik namba wan Port joint vensa long Akrilik veliu sen{{3} Stet bilong India.
Projek i makim bikpela invesmen bilong BASF inap nau long India na bai kampani i namba wan CO2 neutral prodaksen fasiliti bilong kampani.
