domestik raba bilong Saina i bin stap long wanpela situesen we i gat sotpela saplai. Olsem na, pastaim long ol netsurel raba impot i no kamap gut, domestik netsurel raba saplai i gat wanpela kain impak long ol naturela raba prais bilong Saina.
Tasol taim Saina i joinim WTO, olsem wanem gavman i inapim ol WTO komitmen na stretim ol impot na ekspot polisi i kamap wanpela bikpela samting i afektim ol netsurel raba impot bilong Saina na iven netsurel raba prais i senis. Saina i kamapim "tupela setifiket" bilong impot bilong netsurel raba i kam insait (trastriksen) Flo na yus, 5% takis long 1997 na 1998, 10% long 1999) na jeneral tred (25% pastaim long 2000){{11} Hap bilong prosesim na dabol limit ol i kolim takis ridaksen na eksemsen bilong em i kam long narapela hap bilong en, na ol i save yusim dispela tupela rot bilong en, na ol i save yusim dispela tupela rot bilong en. can enter the circulation market and can participate in the futures market. Delivery. From January 1, 2000, the state officially established the "in-quota tax rate" for imported natural rubber. Such tax rates are fully tax-paid. Since 2002, the tariff within the quota is 20%, the tariff rate for the additional MFN is 25%, na jeneral takis reit bilong laisens em 40%. Stat long 2004, stet i bin kenselim menesmen bilong ol netsurel raba kwota. Taim Saina i luksave isi isi ol WTO komitmen bilong em, stet i ken gat sampela senis long ol provisen antap.
Narapela samting ol i no inap lusim tingting long en em long impak bilong smuggling neturel raba{{0} Long ol yia i go pinis, Vietnam i ekspotim netsurel raba i go long Saina i wok long go antap, na namba bilong ol ekspot i go long Saina i tokaut long en em Vietnam i tokaut long en i narapela kain tru long namba bilong ol impot i kam long Vietnam i tokaut long en, dispela bai sampela naturela raba i go insait long smukling i kam insait long smukling bilong ol samting bilong Saina i kam insait. i no gat tupela tingting olsem i gat sampela samting i kamap long maket prais bilong nature raba.
